Radoznalost
uvek koљta, ako vas interesuje poreklo treba da izdvojite
13.000 dinara za analizu vaљeg DNK u DNK centru ili na
Bioloљkom fakultetu u Beogradu, a za interpretaciju podataka
6.500 dinara, rekao je Miloљ Miletiж, master istoriиar iz
Kosovske Mitrovice iz Druљtva srpskih rodoslovaca
„Poreklo“.
Miloљ Miletiж, master istoriиar iz Kosovske Mitrovice иija
je uћa specijalnost srpski srednji vek i koji je иlan
Druљtva srpskih rodoslovaca „Poreklo“, sa grupom entuzijasta
iz istog udruћenja bavi se genetiиkom genealogijom,
interpretacijom rezultata DNK analiza na osnovu kojih je
moguжe precizno utvrditi poreklo svake osobe, prenosi
KoSSev.
Sa napretkom nauke, metode utvrрivanja postale su egzaktne,
pa danas o svojim precima moћete saznati najviљe iz usta,
analizom brisa unutraљnje strane obraza, rekao je Miletiж.
Ipak, on je upozorio da za one kojim je stalo do mitova o
poreklu, DNK analiza moћda i nije za njih.
Na osnovu uzorka koji je obuhvata 3.783 osobe sa prostora
bivљe Jugoslavije, 55 odsto gena trenutno testiranih Srba,
иini „slovensku genetiku“.
Izmeрu 35 i 40 odsto testiranih imaju „starobalkansku
genetiku“, potiиu od naroda koje su Juћni Sloveni zatekli na
Balkanu i koji su se asimilovali, kaћe on.
Kako je rekao „gen ne moћe da se veћe za narod, ali postoje
ipak obrisi“ na osnovu kojih se moћe uslovno reжi za neke
haplogrupe da su „slovenske“, „germanske“, itd.
Tri haplogrupe иine 55 odsto gena kod Srba, dodaje Miletiж i
istiиe da жe genetiиka genealogija postati pomoжna grana
istorije jer ona „popunjava praznine u istoriji“ i „razvija
brћe o mobilne telefonije“.
Иlanovi druљtva „Poreklo“ imaju pun pristup bazi podataka
DNK analiza 3.793 osoba sa prostora bivљe Jugoslavije. Oni
su profesionalci koji u analiziranju tih podataka pristupaju
„hladne glave“ i koje interesuju „samo иinjenice“, istakao
je Miletiж.
On je podsetio da radoznalost uvek koљta. Ako vas interesuje
vaљe poreklo treba da izdvojite 13.000 dinara za analizu
vaљeg DNK u DNK centru ili na Bioloљkom fakultetu. A, ako
ste voljni da rezultate svoje analize ustupite druљtvu
„Poreklo“ kako bi bili koriљжeni u nauиne svrhe, moћete
ostvariti popust i DNK analizu, ali i interpretaciju
podataka platiti 6.500 dinara.
Osobe koje urade DNK analizu na Bioloљkom fakultetu u
Beogradu, dobiju rezultat u obliku markera i brojиanih
vrednosti markera na osnovu koje se odreрuje haplogrupa.
Meрutim, oni nemaju ekspertizu da vrљe interpretaciju tih
podataka, veж to иini druљtvo Poreklo.
Vaћno je napomenuti i da se vrљi samo testiranje Y
hromozoma, odnosno prati se samo muљka linija. Y hromozom je
mali deo ukupnog genoma svakog pojedinca ali je bitan za
praжenje migracija rodova, plemena i naroda, buduжi da su u
patrijarhalnom druљtvu muљkarci predvodili migracije, kaћe
Miletiж.
Rezultati ispitivanja ukazuju na istinitost pretpostavke da
„ogroman broj Srba vuиe korene iz Hercegovina“, je ali bez
obzira na to, raznovrsnost genetskog nasleрa je velika.
Detaljniji rezultati ovog istraћivanja su za sada
poverljivi, ali Druљtvo srpskih rodoslovaca „Poreklo“,
priprema „Knjigu Hercegovaca“ u kojoj жe biti objavljeni svi
podaci. Knjigu treba oиekivati do kraja ove godine, rekao je
Miletiж.
Druљtvo Poreklo nastoji, rekao je Miletiж, i da sa uz pomoж
beogradskih laboratorija izoluje „staru DNK“ i vrhunac tih
napora bio bi testiranje Nemanjiжa. Za takav poduhvat
potrebna je i politiиka volja, ali i blagoslov SPC, jer bi
DNK uzorak morao da bude prikupljen od moљtiju najmanje dva
Nemanjiжa.
On je ukazao na to da, jedan od veжih mitova, koje rezultati
DNK analiza potiru, je onaj o velikom uplivu „turske
genetike“ u genetiku naroda na Balkanu.
Pre svega, objaљnjava Miletiж, nema genetski иistih naroda,
a Turci posebno predstavljaju „veliku meљavinu gena“.
Ipak, haplogrupa starosedelaca Anadolije koja je
najkarakteristiиnija za „tursku genetiku“ je u „naљem
genetskom korpusu skoro potpuno nevidljiva“, rekao je
Miletiж.
Do sada je, kako je rekao, sa Kosova i Metohije testirano
416 osoba iz raznih porodica i oblasti.
O genetskom nasleрu Srba sa Severa, sa Ibarske Doline ili
Ibarskog Kolaљina, dominira dinarska, hercegovaиka struja.
Ove haplogrupe imaju i ljudi iz Metohije, ali u su kod njih
ipak prisutniji tragovi starosedelaиkih rodova, rodova koji
su u Metohiji ћiveli od pre иuvene seobe Srba 1690. Posebno
jak „starosedelaиki element“ ima prostor Siriniжke i
Sredaиke ћupe, kaћe Miletiж.
Miletiж kaћe da neke љtrpиanske porodice imaju љpanske gene,
a Drobnjaci normanske
„Familije u Љtrpcu imaju jednu haplogrupu karakteristiиnu za
Sardiniju i Kataloniju. Te haplogrupe nema nigde na prostoru
Balkana, a ima je meрu Kataloncima, znaиi u Љpaniji, juћnoj
Francuskoj i na Sardiniji…i u Љtrpcu,“ istiиe Miletiж.
Deo genetskog nasleрa Drobnjaka, plemena iz kog potiиe
veжina porodica Ibarskog Kolaљina je joљ egzotiиnije.
Najraniji za sada identifikovani zajedniиki predak svih
Drobnjaka bio je romanizovani Norman iz juћne Italije,
Viking koji je veж ћiveo u Italiji i govorio italijanskim
jezikom. (kraj) js 15:03
Miloš Miletić, master istoričar iz Kosovske Mitrovice čija je uža specijalnost srpski srednji vek i koji je član Društva srpskih rodoslovaca „Poreklo“, sa grupom entuzijasta iz istog udruženja bavi se genetičkom genealogijom, interpretacijom rezultata DNK analiza na osnovu kojih je moguće precizno utvrditi poreklo svake osobe, prenosi KoSSev.
Sa napretkom nauke, metode utvrđivanja postale su egzaktne, pa danas o svojim precima možete saznati najviše iz usta, analizom brisa unutrašnje strane obraza, rekao je Miletić.
Ipak, on je upozorio da za one kojima je stalo do mitova o poreklu, DNK analiza možda i nije za njih.
Na osnovu uzorka koji je obuhvata 3.783 osobe sa prostora bivše Jugoslavije, 55 odsto gena trenutno testiranih Srba, čini „slovensku genetiku“.
Između 35 i 40 odsto testiranih imaju „starobalkansku genetiku“, potiču od naroda koje su Južni Sloveni zatekli na Balkanu i koji su se asimilovali, kaže on.
Kako je rekao „gen ne može da se veže za narod, ali postoje ipak obrisi“ na osnovu kojih se može uslovno reći za neke haplogrupe da su „slovenske“, „germanske“, itd.
Tri haplogrupe čine 55 odsto gena kod Srba, dodaje Miletić i ističe da će genetička genealogija postati pomoćna grana istorije jer ona „popunjava praznine u istoriji“ i „razvija brže o mobilne telefonije“.
Članovi društva „Poreklo“ imaju pun pristup bazi podataka DNK analiza 3.793 osoba sa prostora bivše Jugoslavije. Oni su profesionalci koji u analiziranju tih podataka pristupaju „hladne glave“ i koje interesuju „samo činjenice“, istakao je Miletić.
On je podsetio da radoznalost uvek košta. Ako vas interesuje vaše poreklo treba da izdvojite 13.000 dinara za analizu vašeg DNK u DNK centru ili na Biološkom fakultetu. A, ako
ste voljni da rezultate svoje analize ustupite društvu „Poreklo“ kako bi bili korišćeni u naučne svrhe, možete ostvariti popust i DNK analizu, ali i interpretaciju podataka platiti 6.500 dinara.
Osobe koje urade DNK analizu na Biološkom fakultetu u Beogradu, dobiju rezultat u obliku markera i brojčanih vrednosti markera na osnovu koje se određuje haplogrupa. Međutim, oni nemaju ekspertizu da vrše interpretaciju tih podataka, već to čini društvo Poreklo.
Važno je napomenuti i da se vrši samo testiranje Y hromozoma, odnosno prati se samo muška linija. Y hromozom je mali deo ukupnog genoma svakog pojedinca ali je bitan za praćenje migracija rodova, plemena i naroda, budući da su u patrijarhalnom društvu muškarci predvodili migracije, kaže Miletić.
Rezultati ispitivanja ukazuju na istinitost pretpostavke da „ogroman broj Srba vuče korene iz Hercegovina“, je ali bez obzira na to, raznovrsnost genetskog nasleđa je velika.
Detaljniji rezultati ovog istraživanja su za sada poverljivi, ali Društvo srpskih rodoslovaca „Poreklo“, priprema „Knjigu Hercegovaca“ u kojoj će biti objavljeni svi podaci. Knjigu treba očekivati do kraja ove godine, rekao je Miletić.
Društvo Poreklo nastoji, rekao je Miletić, i da sa uz pomoć beogradskih laboratorija izoluje „staru DNK“ i vrhunac tih napora bilo bi testiranje Nemanjića. Za takav poduhvat potrebna je i politička volja, ali i blagoslov SPC, jer bi DNK uzorak morao da bude prikupljen od moštiju najmanje dva
Nemanjića.
On je ukazao na to da, jedan od većih mitova, koje rezultati DNK analiza potiru, je onaj o velikom uplivu „turske genetike“ u genetiku naroda na Balkanu.
Pre svega, objašnjava Miletić, nema genetski čistih naroda, a Turci posebno predstavljaju „veliku mešavinu gena“.
Ipak, haplogrupa starosedelaca Anadolije koja je najkarakterističnija za „tursku genetiku“ je u „našem genetskom korpusu skoro potpuno nevidljiva“, rekao je Miletić.
Do sada je, kako je rekao, sa Kosova i Metohije testirano 416 osoba iz raznih porodica i oblasti.
O genetskom nasleрu Srba sa Severa, sa Ibarske Doline ili Ibarskog Kolašina, dominira dinarska, hercegovačka struja.
Ove haplogrupe imaju i ljudi iz Metohije, ali su kod njih ipak prisutniji tragovi starosedelačkih rodova, rodova koji su u Metohiji živeli od pre čuvene seobe Srba 1690. Posebno jak „starosedelački element“ ima prostor Sirinićke i Sredačke župe, kaže Miletić.
Miletić kaže da neke štrpčanske porodice imaju španske gene, a Drobnjaci normanske.
„Familije u Štrpcu imaju jednu haplogrupu karakterističnu za Sardiniju i Kataloniju. Te haplogrupe nema nigde na prostoru Balkana, a ima je među Kataloncima, znači u Španiji, južnoj Francuskoj i na Sardiniji…i u Štrpcu,“ ističe Miletić.
Deo genetskog nasleđa Drobnjaka, plemena iz kog potiče većina porodica Ibarskog Kolašina je još egzotičnije.
Najraniji za sada identifikovani zajednički predak svih Drobnjaka bio je romanizovani Norman iz južne Italije, Viking koji je već živeo u Italiji i govorio italijanskim jezikom.
Komentari (0)
Ne postoji komentar!