Pojava zarazne bolesti – afričke kuge svinja, samo je produbila agoniju u kojoj se domaći proizvođači nalaze.

Uz to, uvoz prerađevina iz inostranstva gotovo da nekontrolisano raste, pišu "Večernje novosti".
Sve to bi u velikoj meri moglo da bude i posledica višedecenijskog smanjenja svinjskog fonda. Nedostatak mesa za sirovine je iz godine u godinu sve veći, a situaciju je dodatno pogoršala epidemija svinjske kuge.

"Država radi na otvaranju visokoplatežnih tržišta, jer samo ako imamo dobrog kupca, imamo i uslov za podizanje stočarstva u Srbiji", kazao je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. Ministar ističe da država dodeljuje podsticaje radi privlačenja direktnih ulaganja u proizvodnju prehrambenih proizvoda.

Kako kaže sekretar za stočarstvo u Privrednoj komori Srbije Nenad Budimović, svinjskog mesa proizvedemo oko 300.000 tona godišnje. Prošle godine, uvezli smo oko 29.000 tona svinjetine koja se koristi za preradu u trajne i polutrajne proizvode.

"Posebno tešku situaciju imamo sa svinjskim mesom, jer nam je ograničen izvoz. Nema prodaje u CEFTA regionu zbog afričke kuge svinja, u Evropu ne možemo zbog vakcinacije protiv klasične kuge, a Rusija je obustavila uvoz od četiri velike klanice u Srbiji, zbog neusaglašene dokumentacije", dodaje Budimović.

Prema podacima PKS, spoljnotrgovinska razmena mesa i proizvoda od mesa u periodu od 2014. do 2018. u konstantnom je padu. Pritom se uvoz povećao, a izvoz smanjio, pa je za samo četiri godine primetan značajan deficit, penosi b92

U 2018. godini, najvažnija izvozna tržišta mesne industrije Srbije bili su BiH, Crna Gora, Turska, Severna Makedonija i Ruska Federacija, dok smo najviše uvozili meso iz Španije, Nemačke, Hrvatske, Italije i Holandije.