MMF očekuje privredni rast Srbije od 4,2 odsto u ovoj godini

|   Info
Međunarodni monetarni fond očekuje realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u ovoj godini od 4,2 odsto, a u narednoj godini od 3,5 procenata, izjavio je šef delegacije MMF-a Džejms Ruf.
Foto: Fonet

 

Izvor: RTS, Tanjug


"I dalje se postižu dobri makroekonomski rezultati. U 2018. godini došlo je do ubrzanja rasta zahvaljujući privatnoj potrošnji i dinamičnim stranim direktnim investicijama i izvozu", rekao je Ruf na konferenciji za novinare na kraju desetodnevne posete tima MMF-a Srbiji.

Nastavljeno je, kako je istakao, poboljšanje uslova na tržištu rada, uz znatan rast zaposlenosti u formalnom sektoru, pad nezaposlenosti i stabilan rast zarada u privatnom sektoru.

"Očekujemo da će realan rast BDP-a iznositi 4,2 procenta u 2018. i 3,5 procenata u 2019. godini. Puna implementacija programa strukturnih reformi će se dodatno pozitivno odraziti na potencijal rasta", istakao je Ruf.

MMF očekuje da će se ukupna inflacija, koja je porasla na 2,6 procenata u avgustu, zadržati blizu sredine ciljanog raspona od 3,0 procenta tokom 2018. i 2019. godine,

"Fiskalni rezultati su i dalje dobri. Očekuje se da će u ovoj godini opšti nivo države zabeležiti suficit od 0,6 procenata BDP-a, uz izvršenje kapitalne potrošnje iznad očekivanja", rekao je on

Dodao je takođe da bi javni dug trebalo do kraja godine da padne ispod 55 procenata BDP-a, te da su se prinosi na državne hartije od vrednosti stabilizovale na nivoima koji su blizu istorijskih minimuma.

Podsetio je da je, imajući u vidu pozitivne fiskalne rezultate, vlada ukinula privremena smanjenja penzija iz vremena krize, što će stupiti na snagu u novembru 2018. godine, i da je pri tome istovremeno obezbedila da se ne poveća udeo ukupnih penzija u BDP-u.

Dogovori o ključnim parametrima budžeta

Ruf je saopštio da je tim MMF-a postigao dogovor sa vlastima Srbije o ključnim parametrima budžeta za 2019. godinu, kojima se planira ukupan fiskalni deficit od pola procenta BDP-a, što bi vodilo ka daljem smanjenju javnog duga.

Time bi se, kaže, održala fiskalna disciplina, uz otvaranje prostora za realizaciju mera kojima se podstiče rast, kao što su dodatno povećanje javnih investicija i umereno smanjenje poreskog opterećenja rada.

Očekuje, takođe, da će ukupni troškovi plata i penzija rasti u skladu sa nominalnim BDP-om.

Ruf je konstatovao i da indikatori finansijskog sektora nastavljaju da se poboljšavaju.

"Problematični krediti u bankarskom sektoru su nastavili da padaju, a ažurirana strategija za rešavanje problematičnih kredita će se fokusirati na loše kredite u državnim finansijskim institucijama, uključujući Agenciju za osiguranje depozita".

Novi sistem za instant plaćanja koji planira da uvede Narodna banka Srbije, kako je istakao, doprineće modernizaciji transakcija u ekonomiji i sniženju njihovih troškova, kao i smanjenju sive ekonomije.

"Ostvaren je dalji napredak u realizaciji strukturnih reformi, ali su potrebni dodatni napori da bi se održala visoka stopa rasta u narednim godinama. Privatizacija RTB Bora i PKB-a predstavlja važan korak u iznalaženju trajnih rešenja za državna preduzeća. Vlasti Srbije ostaju odlučne u nameri da privatizuju Komercijalnu banku i Petrohemiju i razmatraju opcije za rešavanje pitanja MSK", naveo je.

Napredak u reformi Poreske uprave

Ruf je takođe pohvalio napredak u reformi Poreske uprave, uz podršku tehničke pomoći MMF-a i Svetske banke.

Vlasti Srbije su, primetio je, i dalje ostale odlučne u nameri da sprovedu reformu sistema plata, koja će omogućiti da sektori koji to najviše zaslužuju dobiju povišice.

"Što se tiče narednog perioda, program organa vlasti Srbije takođe se fokusira na jačanje upravljanja javnim investicijama, borbu protiv sive ekonomije i jačanje korporativnog upravljanja u EPS-u i drugim ključnim javnim preduzećima", rekao je Ruf.

Naglasio je da je misija MMF-a vodila konstruktivne razgovore sa vlastima Srbije i postigla dogovor na nivou tima o politikama koje je neophodno realizovati radi okončanja prve revizije aranžmana u okviru Instrumenta za koordinaciju politika.

"Očekuje se da će kvantitativni ciljevi za kraj septembra 2018. biti ispunjeni, i nastavljeno je sa sprovođenjem reformi u okviru programa, mada uz kašnjenje u nekim oblastima. Sporazum zavisi od realizacije ključnih mera, kao i odobrenja rukovodstva i Izvršnog odbora MMF-a. Razmatranje na Odboru je provizorno zakazano za sredinu decembra", zaključio je šef tima MMF-a.

Tim MMF-a je boravio u Beogradu u periodu od 24. septembra do 4. oktobra radi razgovora o prvoj reviziji aranžmana u okviru Instrumenta za koordinaciju politika (PCI).

Uskoro novi zakon o naknadama

Ministar finansija Siniša Mali najavio je da će od 1. januara 2019. biti ukinuti doprinosi za nezaposlene na teret poslodavaca u iznosu od 0,75 odsto, čime se ukupno opterećenje na zarade smanjuje sa 63 na 62 odsto.

"To je jasan signal privrednicima da se krenulo putem da opterećenja na plate budu manja s ciljem stvaranja veće konkurentnosti i pospešivanja zapošljavanja", rekao je Mali na konferenciji za novinare.

Ministar je takođe rekao da će do kraja oktobra izaći sa novim zakonom o naknadama, što podržava i Međunarodni monetarni fond, a kojim se predviđa ukidanje pojedinih parafiskalnih nameta, što je, kaže, vrlo važna mera jer privrednici traže predvidljivost naknada.

Treća mera za povećanje konkurentnosti je, kako je naveo, novi obračun poreske amortizacije za osnovna sredstva, čime će se ubrzati obračun amortizacije.

"Time ohrabrujemo i motivišemo investitore da od 2019. više ulažu u osnovna sredstva, da nabavljaju nove tehnologije i mašine", objasnio je on.

Dodao je i da su u nacrtu budžeta za 2019. godinu opredeljene nikad veće javne investicije od 208 milijardi dinara.

"To je 25 milijardi više nego 2018, a ovde govorimo o novim industrijskim zonama, kilometrima autoputeva, rekonstrukciji železnice...", rekao je Mali.

Ministar je najavio i niz stimulativnih mera koje će do kraja ovog meseca biti definisane za inovativne tehnogloije i za IT industriju, kao što je poseban set poreskih mera i olakšica koje će motivisati investitore da ulažu u tu industriju koja može biti još veći kontributor BDP-u.

 

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar