Đurić: Vojska Kosova protivna želji za normalnim odnosima

|   Info
Bilo kakva ideja o formiranju takozvane vojske Kosova je protivna i pravu i bilo kakvoj želji da na Kosovu i Metohiji i u ovom regionu imamo normalne odnose, izjavio je direktor Kancelarije za KiM Vlade Srbije Marko Đurić.

 

Izvor: Tanjug


Marko Đurić je u izjavi novinarima na Staroj planini, gde je obišao decu sa KiM koja tamo borave, podsetio da u Rezoluciji 1244 i u vojno-tehničkom sporazumu iz Kumanova izričito stoji da samo Kfor i, uz odobrenje komandanta Kfora, Vojska Srbije mogu da budu na KiM.

"Sve drugo su nelegalne oružane formacije, protivne domaćem i međunarodnom pravu i niko u međunarodnoj zajednici tako nešto ne bi trebao da podrži", rekao je Đurić, komentarišući navode medije da Priština ima nameru da 28. novembra, na dan albanske zastave, proslavi formiranje vojske Kosova na mostu na Ibru u Kosovskoj Mitrovici i da se tom prilikom izvrši primopredaja između komandanta Kfora i vojske Kosova.

"Sa druge strane znamo i vidimo da ćutanje znači odobravanje, ali oni koji se igraju sa takvim stvarima treba da znaju da je to igra u kojoj su ulozi jako veliki i u kojoj je ulog regionalna stabilnost. Mi ćemo mir i naš narod na KiM, kao što je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić više puta ponavljao, od svakog ugrožavanja štititi", istakao je Đurić.

Komentarišući da li i kakvu reakciju Srbija očekuje od SAD, s obzirom da su visoki zvaničnici te zemlje rekli da podržavaju formiranje vojske Kosova, ali isključivo ako je to u skladu sa ustavom, što ovoga puta nije slučaj, Đurić je naveo da ovo nije prvi put da Priština krši ono što je sama napisala.

Prema njegovim rečima, sami su napisali ko i pod kojim uslovima mogu da se menjaju ustavne odredbe, a sada se ponašaju kao da to ne postoji, te kao da je to bilo kakav komad hartije.

"I to pokazuje kako oni imaju neozbiljan odnos prema institucijama. Kada slušate njihove političke izjave, koje su svakog dana sve ekstremnije i sve više preteće, vidite koliko je opasno takvim ljudima u ruke davati igračke u vidu različitih oblika naoružanja", naveo je direktor vladine kancelarije.

Istakao je da je Beograd protiv formiranja takozvane vojske Kosova, te da smatra da bi ta takozvana vojska, osim što je protivna svim sporazumima, predstavljala pretnju.

Kako je naveo, Srbija je uvek spremna da štiti svoj narod i ne plaši se bilo čega, ali želi da sačuva regionalni mir i stabilnost po svaku cenu i to vrlo ozbiljno shvata.

"Ne zveckamo oružjem za razliku od drugih i ne pretimo bilo kome, već pokušavamo da se ponašamo na odgovoran i ozbiljan način", istakao je Đurić.

Pozvao je Srbe na KiM da ne stupaju u redove te vojske, za koju je rekao da nije srpska i nije vojska Srbije, nije u funkciji mira i stabilnosti i budućnosti Srba na KiM, već ima separatističke ciljeve.

"Odakle im suluda ideja da imaju veze s Gazivodama"

Pokušaj Prištine da preuzme elektroenergetski sistem na severu KiM je nesumnjiv i predstavlja nelegalan politički pritisak na srpski narod u južnoj pokrajini, rekao je Đurić.

Podsetio je da je izgradnjom veštačkog jezera Gazivode sedamdesetih godina potopljeno više desetina srpskih sela, kao i da se na mestu gde se ono danas nalazi bile i srpske srednjevekovne države, devojačka škola Jelene Anžujske, naše crkve i manastiri.

"Zar oni misle da smo mi to zaboravili, zar misle da smo zaboravili i da nemamo dokumentaciju. Mi smo ozbiljna država i imamo dokumentaciju za svaki dinar koji smo mi uložili", kazao je Đurić.

Dodao je da je branu Gazivode izgradila Srbija, te da je prošle godine iz Beograda dato milion evra za rekonstrukciju hidrosistema Gazivode.

"Odakle im suluda ideja da oni imaju bilo kakve veze sa tom branom i tim hidrosistemom koji se od momenta kako je izgrađen nalazi u elektroenergetskom sistemu Srbije do dana današnjeg", naglasio je direktor vladine Kancelarije.

Naveo je da je jasno da je reč o političkom pritisku albanskih političara u Prištini, za koje kaže da nemaju šta da ponude svom narodu, pa im onda nude samo sukob sa Srbima i Srbijom.

Prema njegovim rečima, to su pokušaji albanskih političara na KiM da sakriju svoje pljačke, lopovluke, kao i činjenicu da za 18 godina koliko su odgovorni za stanje u našoj južnoj pokrajini nisu običnom narodu, Albancima, ponudili ništa, a da su komandanti terorističke OVK iz "podrpanih cipela i uniformi postali multimilioneri".

"Sada su svi oni veliki političari i žele da zaštite to svoje bogatstvo i sebe od suda za ratne zločine tako što će se sukobljavati sa Srbijom i Srbima. To ne vodi narod na KiM, albanski i srpski, a ni region u budućnost i mi želimo da se ponašamo na drugačiji način i ponašamo se tako, gledamo kako da probleme rešimo kroz razgovore, a ne opasnim igrama koje su sve samo ne dobronamerne", zaključio je Đurić.

"Članstvo u Interpolu nije za pokrajine, već za države"

Priština nema pravo da bude članica Interpola, rekao je direktor Kancelarije za KiM i naveo da članstvo u Interpolu nije rezervisano za pokrajine, niti teritorije pod protektoratom i nerešenim statusom, kakva je srpska južna pokrajina, već za ozbiljne države.

Đurić je kazao da Priština kroz Unmik već ima pristup različitim telima za policijsku saradnju, uključujući i Interpolu.

"Da oni sami odlučuju o tome, to bi se pretvorilo u političku zloupotrebu, da bi se na optužnicima našli ljudi koji njima politički nisu po volji i ljudi koji su branili zemlju od terorističke UČK agresije ili ljudi sa kojima jednostavno hoće da se obračunaju", naveo je Đurić.

Dodao je da bi to koristili i kao mehanizam za ucenu da bi, kaže, oni kao vrhunski teroristi bili skinuti sa crvenih Interpolovih potrenica i to na takav način što bi ucenjivali da će nekome staviti pet hiljada ljudi na poternicu, ako njih "teroriste iz šume ne skinu".

"Ali, teroristi iz šume će uvek biti teroristi iz šume, ratni zločin nikada ne zastareva i pre ili kasnije ratni zločinci završe onako kako završavaju ratni zločinci", kazao je Đurić.

Direktor vladine Kancelarije je istakao da se Srbija ne plaši i da je ozbiljna država koja sarađuje sa međunarodnim policijskim organizacijama.

Dodao je da Beograd sarađuje čak i sa policijskim organima u južnoj pokrajini kada tako nešto ima smisla i zaključio da članstvo u Interpolu nije za pokrajinu.

 

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar