Novi pravilnik zatvara trećinu auto-škola

|   Slajder
Ubuduće svako vozilo za obuku mora da ima ABS kočioni sistem i da na poligonu postoji uspon za kretanje automobila pod ručnom kočnicom

 

Izvor: Politika

Novi pravilnik za auto-škole u Srbiji stupa na snagu 25. oktobra i zbog ovih propisa preti opasnost da više od trećine centara za obuku vozača prestane sa radom.

Mladen Rašeta iz Privredne komore auto-škola Srbije kaže za „Politiku” da po anketi koju su uradili s više od 150 auto-škola (ukupno ih u Srbiji ima oko 500), njih 37,8 odsto neće ispunjavati nove uslove. Najvažnije izmene po novim odredbama Pravilnika o osposobljavanju kandidata vozača su da svako vozilo za obuku mora da ima ABS kočioni sistem i da na poligonu postoji uspon za kretanje automobila pod ručnom kočnicom. Takođe, auto-škole moraju na poligonu da obezbede prostor za skupove vozila, tačnije za vožnju unazad kamiona sa prikolicom sa skretanjem ulevo, odnosno udesno pod pravim uglom. Novina je i da kamioni i autobusi moraju biti opterećeni najmanje 30 odsto svoje nosivosti tokom nekoliko časova praktične obuke i na ispitu.

„U Srbiji radi oko 500 auto-škola, a nakon stupanja na snagu novog pravilnika, nove uslove neće ispunjavati više od 150. Najveći problem je u Beogradu. Polovina auto-škola u prestonici će se ’ugasiti’. Polaganje za kamion ubuduće neće biti moguće u glavnom gradu”, ističe Mladen Rašeta.

Poligoni za obuku vozača u Beogradu su najčešće javne površine ili su iznajmljeni od nekih privatnih firmi. Izmenom zakona i početkom rada novog pravilnika poligon više ne može biti javna površina.

„Na primer, poligon kod Hale ’Aleksandar Nikolić’, poznat kao ’Pionir’, koji koristi 14-15 auto-škola više neće moći da radi zato što ima tri vlasnika od kojih dva ’ne postoje’. Vlasnici i instruktori tih auto-škola sada neće imati gde da obučavaju kandidate”, kaže Rašeta i dodaje da po novom pravilniku ništa ne ide u korist ni auto-školama ni kandidatima.

Uspon, odnosno kretanje vozila pod ručnom kočnicom, kandidati su nekada vežbali na strmim ulicama, a sada će auto-škole za to morati na poligonu da obezbede uslove.

„To je i najmanji problem, koji se rešava izgradnjom uspona i košta nekoliko hiljada evra. Najveći problem imaće auto-škole koje obučavaju za takozvane više kategorije (kamione s prikolicom, autobuse) jer moraju na poligonu da dodaju jednu ’operaciju’, a reč je o kretanju unazad pod pravim uglom ulevo i udesno. Da bi izveli tu radnju moraju da prošire poligon još 50 puta 40 metara. To je skupo i zahteva milione ulaganja, a nema nekog smisla jer su kandidati to ranije vežbali na otvorenom putu, gde postoje uslovi za takvo kretanje”, kaže Rašeta.

Kada je reč o opterećenju vozila tokom časova praktične obuke, naš sagovornik ističe da i tu može doći do problema.

„Ako je kamion, na primer, nosivosti 12 tona, kandidat mora da ima bar dva časa vožnje kamiona sa teretom. Nije problem natovariti kamion i naći teret, što bi u ovom slučaju bilo četiri tone. Ali, taj teret ne može stalno biti na prikolici i mi moramo neprekidno da utovarujemo i istovarujemo kamion kada radimo sa novim kandidatima”, objašnjava Rašeta. On zaključuje da su sve ovo neisplative investicije zbog čega će i polaganje vožnje poskupeti.

Po novom pravilniku poligon za obuku vozača mora da bude u vlasništvu auto-škole ili da vlasnik ima ugovor o zakupu ili rešenje o korišćenju. Takođe, poligon može da se nalazi van grada, a polaganja u samom gradu.

Milenko Kulić, koji je 19 godina bio vlasnik jedne auto-škole, kaže za „Politiku” da je pre nekoliko godina morao da „stavi katanac” na svoju školu upravo zbog raznih novina i uslova koje nije mogao da ispuni. On kaže da je 2013. prestalo s radom 560 auto-škola i time je bez posla ostalo oko 2.000 ljudi.

„Jednostavno nismo mogli finansijski da izdržimo te promene. Smatram da u vezi sa problemima auto-škola mora da se uključi i država jer je obuka budućih vozača u opštem interesu”, kaže Kulić.

On smatra i da bi lokalna samouprava trebalo da pomogne auto-školama da nađu poligone i prilagode ih novom pravilniku, koji uskoro kreće, ali, kako kaže, boji se da je sada ostalo malo vremena.

Naš sagovornik iz MUP-a kaže da su se čelnici saobraćajne policije nekoliko puta sastajali sa predstavnicima auto-škola kako bi razgovarali o aktuelnim problemima. On kaže i da su u policiji napravili procenu prema kojoj 40 odsto auto-škola ne ispunjava uslove novog pravilnika.

Auto-škole i ljudi koji rade u njima, skoro svake godine su na „udaru” nekih modernizacija i promena koje teško mogu da isprate. Tako je i na početku 2016. počela primena novog sistema rada u auto-školama, koji podrazumeva kompletnu digitalizaciju svih testova znanja i evidencije o kandidatima. Ceo ovaj proces sada nadgleda policija preko kamera postavljenih u učionicama. Desetak polaznika auto-škole „Pravo” u Novom Beogradu prvi su polagali testove onlajn, preko nacionalnog portala „E-uprava”. Međutim, i ovaj sistem ubrzo je izazvao nezadovoljstvo i kritike vlasnika auto-škola. Krajem prošle godine pobunilo se i nekoliko stotina instruktora vožnje zaposlenih u auto-školama iz cele Srbije. Oni su svoj revolt iskazali ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu. Instruktori su se bunili zato što moraju svake godine da pohađaju seminare o unapređenju znanja, a posle pet godina, da bi produžili dozvolu za rad, moraju da polažu ispit koji sami plaćaju i nauče više od 1.800 stranica materijala. Inače, prosek starosti instruktora vožnje je oko 50 godina i sve su to uglavnom ljudi sa velikim iskustvom u poslu.


 

 

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar