Pašalić: Bolja zaštita za Srbe koji rade u inostranstvu

|   Info
Institucija ombudsmana Srbije potpisala je poslednjih meseci više bilateralnih sporazuma sa ombudsmanima u regionu i Evropi, a zaštitnik građana Zoran Pašalić je uveren da će ti sporazumi omogućiti bolju zaštitu Srba koji žive i rade u inostranstvu.
Foto: FoNet


Izvor: Tanjug

Zoran Pašalić objašnjava da mnogi građani ne znaju da ombudsman, osim građana zemlje u kojoj radi, štiti i prava svih građana koji se nalaze u toj zemlji i dodaje da će zaštita naših ljudi koji se nalaze u inostranstvu biti bolja zbog ovih sporazuma, te da će slučajevi neisplaćenih zarada radnika i druga kršenja njihovih prava moći mnogo brže i lakše da se rešavaju.

Pored ovoga, instituciju zaštitnika građana očekuju i izmene i dopune Zakona o zaštitniku građana, što će, veruje Pašalić, značiti i određene pomake u ovlašćenjima.

"Insistiram da se izbegne formalizam, da se ova institucija bavi konkretnim rešenjima konkretnih problema, a to je jako teško, jer građani ne poznaju svoja prava, a neretko i koja su ograničenja ove institucije", kaže Pašalić za Tanjug.

Ukazao je da su se za godinu i po dana, koliko se nalazi na mestu ombudsmana, građani ovoj instituciji obraćali uglavnom zbog nemogućnosti ostvarivanja imovinskih prava, rada sudova, dužine postupaka, procesnih radnji, neizvršenja sudskih odluka...

Kako kaže, za 10 godina od kada postoji zaštitnik građana toj instituciji se obratilo ukupno 126.000 građana, od čega je bilo oko 40.000 konkretnih pritužbi.

"Oni dolaze kada su pred zidom i kada ne postoji nijedna druga institucija koja može da im reši problem. Mi imamo dobre zakonske okvire, ali se oni ne poštuju, ne sprovode i ne tumače onako kako je zakonodavac hteo i tu mi delujemo", navodi Pašalić.

Instituciju zaštitnika pojedine državne institucije slušaju, ali ima i onih koji se potpuno ogluše o preporuke ombudsmana.

"Njih ćemo uvek isticati kao institucije koje na taj način direktno krše ljudska i druga prava građana", podvlači Pašalić.

"Oštrije kazne nisu rešenje"

Upitan da li bi zakonska rešenja koja predviđaju oštrije kazne za one koji ne postupaju po preporukama zaštitnika pomogla njegovom radu, Pašalić kaže da to nije rešenje.

"Iskustva drugih zemalja, koje su ustanovile instituciju ombudsmana daleko pre nas, pokazuju da oštrije sankcije nisu način. To bi bilo uplitanje u postupak koji može da traje drugo i koji bi na kraju opet vodio na sud, a ti postupci su dugi, spori i često ne daju potrebna rešenja", objašnjava Pašalić i dodaje da organi treba da postupaju po nalozima zaštitnika na osnovu autoriteta same institucije.

Deo problema je i što je zaštitnik često, možda i sve vreme od osnivanja, posmatran kao nevladina organizacija, koja daje podršku onima koji kritikuju "sve i svašta".

"To nije svrha ove institucije, ona je nad i izvan toga i njen stav je da u saradnji sa svim relevantnim faktorima, vladinim i nevladinim, reši problem građanima globalno ili konkretnoj osobi", ističe Pašalić.

Ipak, i pored rada same institucije i njenih zakonskih ovlašćenja, obaveštenost i informisanost građana koji se obraćaju zaštitniku su od velike važnosti.

Oni se često obraćaju sa zahtevima koji nisu u nadležnosti zaštitnika, pa se vreme trošilo i na bavljenje neadekvatnim zahtevima, objašnjavanje, usmeravanje...

"Sada se radi daleko brže i efikasnije u smislu da se građanima kaže odmah da li možemo da im pomognemo ili ne i ukoliko je to moguće, koji je rok u kome ćemo im pomoći", navodi Pašalić.

Ponovio je da je zaštitnik tu za sve koji žive u Srbiji i podvukao da se prava 22 nacionalne manjine u našoj zemlji štite na pravi način.

"To govorim i na osnovu iskustva ombudsmana iz drugih zemalja, sa kojima sam stalno u kontaktu i koji dele iskustva sa mnom. Pripadnike nacionalnih manjina, kao i većinske građane Srbije uglavnom tangiraju isti problemi, narušavanje ljudskih prava koja su im ustavom i zakonom zagarantovana", zaključio je Pašalić.

 

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar