Šta najugroženijima donosi zakon o besplatnoj pravnoj pomoći?

|   Info
Kada će se po besplatnu pravnu pomoć ići isključivo kod advokata, o tome se polemiše i nakon što je Vlada uputila predlog dugo čekanog propisa u skupštinsku proceduru. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u Evropi nema još jedino Srbija, i jedan je od najvažnijih u pregovorima o poglavlju 23. Treba da omogući jednak pristup pravdi svima, bez obzira na materijalno stanje.

 

Izvor: RTS

Godinama je tragala za bratom po majci, želeći da ga upozna, ne sluteći da će pronaći nasilnika od kojeg ne prestaje da strepi.

"Desilo mi se ono najgore, što ni u snu nisam pretpostavila da će da mi se desi od njega. Tog dana, 14. jula, unakazio me je", kaže jedna od žrtava.

Ova priča žrtve iz Sigurne ženske kuće, jedna je od stotina hiljada sličnih u Srbiji, kada praznog novčanika kucate na vrata pravde.

"Advokat me je posavetovao pravnim putem kako da postupim, krivičnu prijavu da podnesem. Mnogo mi je pomoglo, zato što ne radim nigde, nemam novca, tako da mi je to baš dobro došlo", priča ona.

Svim siromašnima koji su godinama čekali da pokrenu neki sudski proces, država će plaćati advokata. Bez uvida u finansijski status i deci o čijem se pravu odlučuje pred sudom, žrtvama trgovine ljudima, azilantima, izbeglicama...

Zakon sužava paletu slučajeva u kojima će o pravnoj zaštiti brinuti nevladine organizacije.

"Negde će biti moguće da angažuju pravnike koji su kod njih zaposleni, a negde će morati preko advokata. Znači, ukoliko je neophodno da se pojavi lice pred sudom ili u tužilačkom postupku, neophodno je i da civilni sektor angažuje advokata i samo preko advokata u tom slučaju mogu da pruže besplatnu pravnu pomoć", objašnjava ministarka pravde Nela Kuburović.

Ne sporeći da je dobro što ćemo zakon konačno dobiti, u tom delu civilni sektor i vidi prostor za popravku.

"Nije nam jasno zašto se zakonodavac odlučio za monopol Advokatske komore i advokata i zašto se nije koristio celi set organizacija koje državu ne koštaju ništa", ističe Milan Antonijević iz Jukoma.

Advokati će za taj posao morati da se registruju. A gradovi i opštine koji nemaju službu pravne pomoći, moraće da je formiraju.

"Ono čega se ja plašim, da vidimo kako će se on primenjivati. Mi ne možemo raditi sa nekim ko je danas tu, a sutra ne može, na putu je, to mora da bude kontinuirana pravna pomoć", rekla je koordinatorka Savetovališta za nasilje u porodici Vesna Stanojević.

A dotle je potrebno usvojiti niz podzakonskih akata i potpuno reorganizovati rad resornog ministarstva. U Hrvatskoj se zbog toga primena zakona godinama čekala.

 

 

Komentari (0)

Ne postoji komentar!

Napišite komentar